Gazi Husrevbegova biblioteka, 5 stoljeća u misiji

(Format: B5, Korica: Mehka, Str.376)

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu osnovana je 1537. godine, pod istim krovom sa istoimenom medresom, preživjela je skoro pet stoljeća, uvijek iznova se potvrđujući kao istinski svjetionik kulturne tradicije i identiteta Bošnjaka. U svojoj dugoj historiji, prolazila je kroz brojne teškoće, često mijenjajući zgrade u kojima je bila smještena, ona je ipak uspijevala da se održi na svijetlom tragu kulturne misije koju joj je odredio njen osnivač Gazi Husrev-beg.

Teškoće su pratile i zamisao da se tekstovi o ovoj eminentnoj instituciji Sarajeva i Bosne i Hercegovine predstave na jednom mjestu u povodu 460. obljetnice njenog osnivanja, tako da se ovaj Zbornik, umjesto 1977., pojavljuje 1999. godine. Ovdje prezentirani tekstovi, u okviru šest tematskih cjelina, koji uvjerljivo svjedoče o jednoj značajnoj instituciji cjelokupne bošnjačke kulture, onako kako je ona uobličena u rukopisima,, štampanim knjigama i arhivskim dokumentima minulih vremena, nego nosi i pečat društvenih, kulturnih i političkih prilika i shvatanja sredina u kojima su nastali. To se također može reći za jezike na kojima je bibliotečka građa pisana, uključujući pored bosanskog i arapski, turski i perzijski.

Sami tekstovi, ovdje okupljeni na jednom mjestu, danas su dosta rijetki i do njih se teško dolazi. Oni nisu važni samo za istraživanje historije štampane i rukopisne knjige Bosne i Hercegovine, nego i za razumijevanje nastanka i trajanja jedne specijalne biblioteke, što je od važnosti za cjelokupno bibliotekarstvo BiH.

GHB je osnovana 1537. godine, kada i Nacionalna biblioteka Francuske. Iako nije doslovno igrala ulogu nacionalne biblioteke Bošnjaka, tu ulogu, kao i za druge narode u BiH igra Nacionalna i univerzitetske biblioteka BiH, osnovana 1945. godine, GHB je svakako važan depozitorij njihovog kolektivnog pamćenja očuvanog u dokumentima. Ona danas, nakon svekolike destrukcije biblioteka i ljudske memorije u pisanoj formi, svojom građom pruža priliku studentima i naučnim radnicima da istražuju cjelokupne domete duhovne kulture Bošnjaka, njihove vjere, jezika i historije. Ona doprinosi razumijevanju kulturnog pluralizma i multilaterizma prostora Bosne i Hercegovine, Jugo-istočne Evrope, pa i Mediterana, posebno komponentom islamske literature koju čuva i pohranjuje.

Nova informatička tehnologija bitno će utjecati na to kako će kolekcije GHB biti dostupne svojim korisnicima i omogućiti njeno povezivanje sa drugim bibliotekama Bosne i Hercegovine. Ona i dalje ostaje trajan spomenik svome osnivaču Gazi Husrev-begu, koji je upamćen i po brojnim drugim hajratima u Bosni i Hercegovini. GHB čuvar je pamćenja Bošnjaka, ali, zajedno sa bibliotekama drugih naroda, svjedok kulturnog pluralizma, koji se tako upečatljivo odslikava u njenim knjigama na svim važnijim jezicima jugoistočne Evrope i Mediterana.

Uz sve što je rečeno i dalje ostaje nada da će GHB dobiti novu savremenu zgradu za svoj trajan smještaj.