…Djelo Obnova vjerske misli u islamu može se čitati i kao Ikbalov odgovor na društvene i političke aktivnosti El-Afganija i Abduhua, i kao štivo kontinuiranja njihovih djelovanja, ali i kao davnašnji eho jednog velikog muslimanskog klasika, El-Gazalija i njegova Ihjau ulumi-d-dina (Oživljavanje vjerskih znanosti). Na tragovima i putevima pjesništva islama Ikbal je baštinik Dželaluddina Rumija, u islamskoj filozofiji Ikbal nasljeđuje Suhraverdija, Ibn Sinaa, Ibn Miskevejha…, u filozofiji islamske povijesti kontinuira mišljenje Ibn Halduna, u islamskoj teologiji (ilmu-l-kelamu) Ikbal je nasljednik El-Eš‘arijeva mišljenja, u sufizmu, pak, Ikbal je dostojan učenik El-Gazalija i Ibn ‘Arebija, a u “mišljenju muslimanskog oslobođenja” Ikbal je, kako smo već vidjeli, ponajprije student (i mlađi savremenik) Džemaluddina el-Afganija i Muhammeda Abduhua.
Djela Muhammeda Ikbala su brojna i vrše veliki utjecaj na današnje muslimansko mišljenje naročito u svijetu perzijskog i indo-pakistanskog kulturnog ozračja. Kad su, pak, Zapad i zapadna kulturna hemisfera posrijedi, Muhammed Ikbal je najviše rangirani mislilac islamske savremenosti. Henry Corbin je u pojavi Muhammeda Ikbala gledao sasvim novo poglavlje islamskog filozofskog mišljenja, stranice koje otvaraju nove horizonte. Mnogostrukoj aktuelnosti Muhammeda Ikbala ne pridonose toliko ikbalisti niti ikbalizam (zapravo, ikbalista i ikbalizma skoro da i nema) nego prije svega Ikbalova mnogobrojna djela snažne poruke…