PEREDGOVOR
Kao prvobitni materijal za ovu knjigu poslužila su predavanja (u skriptama autora) držana na Filozofskom fakultetu u Sarajevu u periodu između 1965- 1978. školske godine. Ovdje su ona u određenoj mjeri prerađena i dopunjena i u stvari predstavljaju prvi pokušaj kod nas da se, manjc-više u formi udžbenika, iznese sve najhitnije o klasičnoj arapskoj stilistici (‘ilmu-l-balaga) u obimu i načinu kako je to uglavnom vršeno u nastavi kod nas, a i kod Arapa i drugdje, sve do naših dana.
Savremena kretanja u arapskom jezičkom stilu i adekvatan prilaz njihovom proučavanju i primjeni u nastavnoj praksi nisu došli u obzir u ovom radu jer se autor držao tradicionalne tematike i načina njenog izlaganja i iz tog razloga što novije pojave iz tog domena još uvijek čekaju obuhvalniju naučnu obradu u oblasti savremene arabistike na širem planu.
U uvodnom dijelu, pored ostalog, bačen je kratak pogled na razvoj ove nauke i dato objašnjenje kako je došlo do njenog formiranja u sadašnjem obliku u tri discipline (al-ma'anf, al-bayan i al-badi‘) koje su zatim, u zasebnim poglavljima, opširno obrađene s objašnjenjem svih važnijih pojmova, a za njihovu ilustraciju dati su pojedini primjeri.Za bolje shvatanjc teoretskog dijela izlaganja doneseni su i brojni neprevedeni primjeri iz arapske proze, a naročito, pak, iz poezije. Izvjestan manji dio proznih primjera, pored ostalih, potječu od samog autora, a dobar ih je dio uzet iz Qur'ana, čiji je jezik i stil jedan od osnova jezika i stila arapskog književnog jezika uopće, bar što se liče klasičnog perioda njegovog razvoja. Svaki je takav primjer obilježen (kraticom Q.), a za pobližu oznaku i nalaženje ajeta (i sureta) najpodesnije se poslužili knjigom: ,,Al-mu‘gamu 1- mufahrasu li alfazi 1-Qur'ani l-karlmi“ od Muhammada Fu'ada ‘Abđu-1-Baqija, 1378/1958. Te bliže oznake kao ni imena pjesnika (s izvjesnim izuzecima) navedenih stihova, nisu spomenuli radi rasterećenja knjige i olakšanja štampanja, budući da ona treba da posluži više praktičnim, a ne čisto naučnim ciljevima. Iz istih razloga nije pojedinačno navođeno odakle su primjeri preuzeti. Za njih se pozivamo na istaknutu upotrijebljenu literaturu, a naročito na djela Mehrena, Al-Hašimija, Al-Ladiqtja, ‘Alija Al-čarima i Mustafa Al-Amlna, Chcikha, i đr„ u kojima su većinom, uza stihove, navođena i imena njihovih autora. Za pojašnjenje teksta i primjera služe i bilješke uz njih. Za primjere je na kraju knjige dat potpun glosar u kome su riječi poredane po arapskom alfabetu (a ne po korijenima), pa su radi olakšanja njihovog nalaženja uvršteni i oblici nepravilnih množina, pridjeva, participa, masdara, i dr., ukoliko se, javljaju u tekstu, a tu imaju specifična značenja.
Za lakše pronalaženje u knjizi obrađenih stilističkih i gramatičkih pojmova, iza osnovnog teksta priložena su dva registra tcnnina i to jedan za bosanske, a drugi za arapske. Arapski termini u tekstu rada su u latiničkoj transkripciji, (samog autora, kojom se on služio u dosadašnjim svojim radovima), jer, nažalost, još ne postoji jedna takva općeprihvaćena transkripcija u nauci, a u registru arapskih tcmiina dato je, pored njihove latiničke transkripcije, i originalna (nevokalizirana) arapska grafija radi olakšanja njihovog pravilnog izgovora. I poredak arapskih termina zasnovan je na arapskom alfabetu po prvom konso- nantu riječi /pa, npr., riječ mursal, treba tražiti pod slovom ,,m“, a ne kod korijena r-s-1 (tj. pod ,,r“) iz kojeg je ona izvedena, i tome slično, kao Stoje isti slučaj i u samom Arapsko-bosanskom glosaru nakon registara/.
Kao svaki prvi pokušaj, ovaj rad će svakako pokazati i neke svoje propuste i nedostatke, ali se autor usudio da učini prvi korak, te da koliko-toliko pomogne kako samoj nastavi ovog predmeta u odgovarajućim školama tako i svim onim pojedincima koji bi mogli imali nekog interesa za njeg, s tim da uđu u osnove ove nauke, upoznaju se, bar donekle, s osobitnostima klasičnog arapskog stila i tako bolje shvate sam formalni, estetski lik sjedne, a ujedno i dublji, sadržajni smisao raznih proznih, a posebno poetskih djela starije, klasične arapske literature s druge strane.
SADRŽAJ
Predgovor
Napomene o transkripciji
Kratice i znakovi
Uvodni dio
Rad na arapskoj stilistici kod nas
Al-fasahatu
- Fasahatu-l-kalimati
- Fasahatu-l-kalami
- Tanafuru-l-kalimati
- Du’fu-l-ta’llfi
- Al-ta’kidu 1-lafzf
- Al-ta’kidu-l-ma‘nawi
- Fasahatu-l-mutakallimi
Al-balagatu
- Balagatu-l-kalami
- Balagatu-l-mutakallimi
- – ‘ILMU-L-MA‘ANI
Uvodno o rečenici (izjavna rečenica)
Imenska i glagolska rečenica
Osnovni dijelovi rečenice
Al-inša’u
- Al-inša’u l-talabiyu
- Al-inša’u gairu-l-talabtyi
Zapovijed – al-amru
Zabrana – al-nahyu
Pitanje – al-istifhamu
- Upitne čestice
- Upitni prilozi
- Upitne zamjenice
Željna (oplativna) rečenica – al-tamannl
Dozivanjc – al-nida’u
Ograničavanje – al-qasru
Red riječi – al-taqdlmu wa l-ta’hlru
Navođenje i ispuštanje – al-dikru wa 1-hadfu
Asindetske i polisindetske rečenice – al-faslu wa l-waslu Načini izražavanja
- Konciznost – al-Igazu
- Opširnost – al-itnabu
- Običan način izražavanja – al-musawatu
- – ‘ILMU-L-BAYANI
a-1) Poređenje (komparacija) – al-tašblhu
- Vrste poređenja
- Uključeno poređenje – al-tašblhu l-dimmyu
- Obrnuto poređenje – al-tašbihu l-maqlubu
- Namjene poređenja – agradu-1-tašblhi
Figurativno izražavanje – al-magazu
- Metafora – al-isti‘aratu
- Složena metafora – al-isti‘aratu l-tamtlliyatu
b-1) Metonomija – al-magazu 1-mursalu
2) Logička metafora – al-magazu l-‘aqlfyu
- Alegorija – al-kinayatu
- – ‘ILMU-L-BADl‘1
- – Formalni pjesnički ukrasi
- Paronomazija – al-ginasu
- Potpuna paronomazija
- Nepotpuna paronomazija
- Simploka – al-tasdlru
- Postepenost – al-tartlbu
- Raziješavanje – al-taušl‘u
- Anadiploza – al-tasbigu
- Al-tatrizu
- Nizanje svojstava – tanslqu-l-sifati
- Nabrajanje – al-ta‘dldu
- Skladno navođenje – husnu-l-nasqi
- Jedinstveno biserje (unikati) – al-fara’idu
- Oštroumno aludiranje – al-tankltu
- Rimovana proza – al-sag‘u
Kratka dopuna o rimovanju u poeziji
- Jednakost oblika – al-muwazanatu
- Podudarnost oblika – al-mumatalatu
- Slučajna versifikacija – al-insigamu
- Prekidanje govora – al-iktifa’u
- Preokretanje ■ al-qalbu
- Izvrdavanje – al-muwarabatu
- Konsonantska alitcracija – i’tilafu-l-lafzi ma‘al-lafzi
- Preuzimanje nepotrebne obaveze – luzumu ma la yalzamu
- Imalac dviju rima – du-l-qafiyataini
- Raznolikost – al-talawwunu
- – Sadržajni pjesnički ukrasi
- Antiteza – al-tibaqu
- Simulacija antiteze – Ihamu-l-tadadđi
- Složena simetrična antiteza – al-muqabalatu