Bošnjaci između Srebrenice i Ferhadije

Bošnjaci između Srebrenice i Ferhadije

Aziz KADRIBEGOVIĆ je bio i ostao više od novinara, više od obič­nog zaposlenika u Islamskoj zajednici. On je bio i ostao naša velika inspiracija. Stoga, Kadribegovićevi uvodnici koje objavljuje povodom jubilarne četrdesetogodišnjice našeg Preporoda (kao i oni objavljeni u knjizi “Ogle­dalo sa dva lica”povodom 30-godišnjice Preporoda, El-Kalem, 2000.) nisu prolazni novinski izvještaji, već su to svojevrsni povijesni spisi koji svjedoče o vremenu našeg uzdizanja i padanja, naših nadanja i naših strahovanja. Kadribegovićeva zapažanja, njegovi stavovi o ljudima i događajima nisu nužno i zvanični stavovi Islamske zajednice, ali jesu odraz slobode mišljenja u Islamskoj zajednici, koju je Preporod od svog početka, sa malim izuzecima, ljubomorno čuvao i njegovao. Na isti način kao što slavni egipatski novinar Muhammed Hasanejn Hejkal nije bio samo novinar, već sudionik i svjedok egipatske povijesti, tako ni Aziz Kadribegović nije samo novinar i urednik Preporoda, već sudionik i svjedok bosanske povijesti, posebno povijesti Islamske zajednice u svemu što ona jeste i što nije u periodu od četrdeset godina.

Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić

Razumije se po sebi da je Preporod islamska informativna novina prije svega Islamske zajednice, napose one njene hijerarhijske osnove i potke. To je polazište, to je ishodište, i to je, naravno, legitimna determinanta ovog lista, moguće i najvažnija. Ali uz to, Preporod je i svojevrsno ogledalo vremena u kojem izlazi, i mnogih kompliciranih odnosa u i izvan Islamske zajednice. Samim time, Preporod, napose u ovoj svojoj četvrtoj dece­niji, nije pristao da bude puko ogledalo, nekakav pasivni prostor zrcala omeđenog okvirom koje na sebe pri­ma šta god pred njega stane. Ako se o Preporodu kritički sudi (a takvo što je poželjno, pogotovo od prijatelja), uočava se sve snažnije opredjeljenje njegovog urednika, novinara i kolumnista da oslove mnogo šta u ovoj našoj nemiloj stvarnosti, da komentiraju ružne znakove vremena, da robusno stupe na scenu, da reagiraju i polemiziraju, te da se, napokon, i sami nađu u prilici da i sami budu oslovljeni, kritikovani, da se s njima pole­mizira, da ih se osporava na stranicama novina iz političke svakodnevice. Zašto je mnogo ovako intoniranih stranica Preporoda u ovoj njegovoj četvrtoj deceniji?

Prof. dr. Enes Karić