Hafizi u Bosni i Hercegovini

Od Drugog svjetskog rata pa sve do 1971. godine hifz je kod nas bio veoma zapostavljen da bi, nakon te godine, zalaganjem uvaženih profesora i hafiza: Kjamila Silajdžića, Ibrahima Trebinjca i Sinanudina Sokolovića, bilo iznova aktuelizirano učenje Kur’ana napamet, što je vremenom sve više jačalo i širilo se među Bošnjacima. Danas ih ima velik broj širom BiH. Hifz u našoj zemlji je uvijek bio cijenjen, a oni koji su se okitili titulom hafiza uvijek su uživali velik ugled među ljudima. To potvrđuje i činjenica da je prvo izdanje ove knjige, objavljeno 2006. godine, odmah rasprodato, faktički u jednom mahu. Iza toga autoru se javio veći broj čitalaca, prijatelja i rodbine nekih hafiza čija se imena nisu našla u tom izdanju, pa se autor potrudio da proširi svoje istraživanje ove oblasti. Rezultat toga je 356 novih imena. Tako proizlazi da je u Bosni i Hercegovini u posljednjih sto pedeset godina (od 1860 . do kraja 2010. zadnju Božiju Objavu napamet naučilo 1320 osoba. Studija je podijeljena u osam regija: sarajevsku, banjalučku, bihaćku, goraždansku, mostarsku, travničku, tuzlansku i zeničku. Redoslijed umrlih hafiza određen je prema godini preseljenja na Ahiret, a živi hafizi su poredani po godini rođenja. Oni hafizi koji su rođeni izvan BiH, a roditelji su im Bošnjaci, svrstani su u posebno poglavlje.